Krava je odrasla ženka goveda iz roda
Bos.
Mliječna krava se uzgaja zbog proizvodnje mlijeka, koje se prerađuje u
brojne prehrambene proizvode: konzumno mlijeko, povlaka, kajmak, razne vrste sireva, puter i slično. Mladunci krava se zovu telad a bikovi su mužjaci. Domesticiranje je počelo prvo radi mesa, a kasnije radi mlijeka i njihove snage korištene za vuču.
Današnje domaće govedo prvobitno je došlo iz Anatolije i s Bliskog Istoka. Domesticiranje domaćeg goveda počelo je već u 9. stoljeću pne.. Dokazom se smatra da su od 8.300. pne. stigli zajedno s poljoprivrednicima na Cipar na kojem do tada nije bilo goveda
.
Od tada su ljudi uzgojili veliki broj različitih pasmina domaćih goveda gdje su djelomično križali
Bos taurus s drugim vrstama goveda. Domesticirane su i druge vrste goveda, prije svega u Aziji. Tako od podvrste divljeg goveda, zebu, (
Bos primigenius, ponekad
Bos taurus) potiče domaće govedo podvrste zebu (
Bos primigenius indicus, ponekad
Bos taurus indicus), goveda banteng (
Bos javanicus) potiče balisko domaće govedo (
Bos javanicus f. domestica), gajal (
Bos gaurus f. frontalis) potiče od gaura ((
Bos gaurus), domaći jak (
Bos mutus f. grunniens) od divljeg jaka (
Bos mutus), i, za razliku od pravih goveda iz roda Bos, u Aziji je domesticiran je i domaći bivol (Bubalus bubalis f. bubalis) iz roda Bubalus, od azijskog vodenog bivola (
Bubalus bubalis). Domaće govedo je rasprostranjeno širom svijeta, pri čemu su zebu pasmine bolje prilagođene tropima nego domaća goveda europskog porijekla.
Od kraja 15. stoljeća Europljani dovode domaće govedo u obje Amerike, na niz otoka, u Australiju i na Novi Zeland
gdje se vrlo brzo razvijaju krda podivljalih goveda. Međutim, od 18.
stoljeća ta krda se počinju propadati, iz nikad do kraja objašnjenih
razloga. Danas postoji samo još na otoku Amsterdam jedna populacija podivljalih domesticiranih goveda.
Najveći broj domaćih goveda koja se uzgajaju radi mesa je u Brazilu,
oko 200 milijuna. Domaća goveda uzgojena su u vrlo velikom broju
različitih pasmina. Pri tome, pasmine su rezultat ciljanog odabira
životinja koje se međusobno pare kako bi se dobili potomci određenih
svojstava. Pored mesa, mlijeka i kože, izmet domaćih goveda je vrlo
cijenjeno prirodno gnojivo u poljoprivredi, a služi i kao gorivo. U velikim dijelovima svijeta domaće govedo, posebno volovi, koriste se i za vuču, a imaju i važnu ulogu u oranju.
Pasmine su razvijane ciljanim parenjem roditeljskih životinja s
određenim osobinama, kako bi se kod potomaka sustavno pojačavale željene
osobine. Pri tome, slijedila su se dva glavna smjera, povećanje
količine mlijeka i povećanje količine i kvalitete mesa.
Također, postoje i nastojanja povratnog uzgoja, obrnutog procesu
domesticiranja, pri čemu se pokušava uzgojiti ponovo osnovni oblik
divljeg goveda kakav je bio prije procesa domesticiranja. Ta goveda
dobila su ime po braći Heinz i Lutz Hecku koji su počeli s tom vrstom
uzgoja, heckova goveda. Od 1980-ih jedna populacija tih goveda živi u
OOstvaarersplassenu (području koje je potpuno prepušteno prirodi),
gotovo potpuno prepušteni sami sebi.
Najveći broj domaćih goveda postoji u Indiji, (oko 226 milijuna). U Kini ih je "samo" oko 108, a u SAD-u 96 milijuna.
 |
| Krava |
